Hipertireoza bilo kojeg uzroka može komplicirati trudnoću, međutim, najčešći uzrok je Gravesova bolest, odnosno klinička hipertireoza. Povišene vrijednosti HCG u ranoj trudnoći najčešći su uzrok supkliničke hipertireoze. Ona je obično prolazna u prvoj polovici trudnoće i manje teška u odnosu na Gravesovu bolest. Dijagnoza hipertireoze se postavlja na temelju niskih vrijednosti TSH (< 0,1mIJ/L) u serumu kao i visokim vrijednostima slobodnih i ukupnih T4 i T3. Učestalost hipertireoze u trudnoći je rijetka i iznosi oko 0,1 – 0,4%.
Preporuke za zbrinjavanje opstetričkoga krvarenja (antepartalnog, peripartalnoga i postpartalnoga) zbirno su podastrte prema literaturnim izvorima i preporukama pazeći pritom na farmakoterapijske mogućnosti u Republici Hrvatskoj i dostupnoj opremi koja se u nas koristi.

Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije mršavost, normalna, prekomjerna tjelesna težina i pretilost su defi nirani prema indeksu tjelesne mase. Mršavost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost u trudnoći povećavaju rizik za lošiji majčin i perinatalni ishod. Cilj istraživanja je bio analizirati utjecaj indeksa tjelesne mase kod žena prije i za vrijeme trudnoće i prirasta težine tijekom trudnoće na pojavu majčinog i neonatalnog pobola.

Pretilost utječe na psihičko, fizičko i emocionalno zdravlje, povećava učestalost hipertenzije, dijabetesa, seksualne disfunkcije, kardiovaskularnih bolesti i smanjuje kvalitetu života. Pretilom se smatra svaka žena s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2, što ima negativne posljedice na opće i reprodukcijsko zdravlje. Među pretilim trudnicama opisana je veća učestalost ranih habitualnih pobačaja, prirođenih anomalija, prijevremenog porođaja, preeklampsije,
gestacijskog dijabetesa, carskog reza, poremećaja fetalnog rasta i tromboembolijske bolesti. Pretilost je združena s lošijim majčinim i perinatalnim ishodom. U kasnijem životu djeca pretilih majki češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma. U ovom preglednom članku autori daju preporuke za predkoncepcijsku obradu, antenatalnu, intrapartalnu i postpartalnu skrb pretilih trudnica i skrb njihove novorođenčadi.
 

Poštovani kolegice i kolege, zbog velikog interesa za tekstualne materijale simpozija „Opstetrički šok", održanoga 19. ožujka 2016. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ donosimo Vam materijale koje možete preuzeti ovdje

Probavni sustav neonatusa posjeduje svoje anatomske i fiziološke karakteristike koje se razlikuju od onih u starijoj dječjoj i odrasloj dobi. Najčešća patološka stanja probavnog sustava koja se manifestiraju u novorođenačkom periodu uključuju razvojne anomalije, stanja nastala kao posljedica nezrelosti i genetskih bolesti. U svrhu što točnije i pravovremene dijagnoze istih potrebna je bliska suradnja kliničara s radiologom.

Najčešći poremećaji probavnog sustava u novorođenačkom periodu su atrezija jednjaka i traheoezofagealna fistula, zatim atrezije i stenoze duodenuma i tankog crijeva, poremećaji rotacije i fiksacije, mekonijski ileus, nekrotizirajući enterokolitis, Hirschprungova bolest te anorektalne atrezije.

Endotelin – 1 (ET-1) je član obitelji endotelina koja se sastoji od tri peptida , ET-1, ET-2 i ET-3, a kodirana je genima na različitim kromosomima. Endotelini imaju središnju ulogu u regulaciji tonusa krvnih žila. Osim spomenute, najpoznatije druge funkcije su regulacija staničnih procesa poput invazije, proliferacije, migracije i apoptoze. U odnosu na netrudno stanje, normalna trudnoće povezana je s oko 60% nižom koncentracijom ET-1 u plazmi. U trudnoća kompliciranih preeklampsijom povećana je razina ET-1 u krvi majke što odgovara vrijednostima u netrudnom stanju.

Kefalhematom je nakupina krvi između lubanjske kosti i periosta, i ovisno o svojoj kliničkoj prezentaciji, može pripadati činiteljima perinatalnog rizika.

Cilj ovog rada je prikazati najčešće ultrazvučne (UZV) promjene mozga u novorođenčadi s kefalhematomom i procijeniti eventualni neurorizik u ispitivanoj populaciji.

Metode. Retrospektivno su analizirane UZV promjene mozga u zdrave donošene novorođenčadi s kefalhematomom, te pridruženi anamnestički 

i klinički činitelji rizika. Obuhvaćeno je 2970 ispitanika tijekom jedne kalendarske godine u rodilištu naše ustanove.